Nakon šestomesečne pauze usled pandemije, Zavičajni muzej Homolja otvorio je svoj galerijski prostor za sve ljubitelje umetnosti.
Nakon šestomesečne pauze usled pandemije, Zavičajni muzej Homolja otvorio je svoj galerijski prostor za sve ljubitelje umetnosti.
Posetioci izložbe imali su priliku da pogledaju umetnička dela oslikana na platnu i prirodnim materijalima – drvetu, kamenu, koži, kao i na predmetima za svakodnevnu upotrebu.
Bata Anđelković dolazi sa kanjona reke Vučjanke, na kome se nalazi njegov prirodni atelje u kome stvara. Jedan period svog umetničkog rada proveo je sa Milićem od Mačve.
Radovan Trnavac Mića izlagao je grupno više od hiljadu puta u mnogim gradovima sveta. Izlagao je sa najznačajnijim imenima 20. veka, kao što su Pikaso, Raušenberg, Lihtenštajn, Vorhol i mnogi drugi.
Prirodnjački muzej iz Beograda, uz podršku Svetske organizacije za prirodu – WWF, realizuje istraživanje percepcije tri vrste velikih zveri od strane građana različitog uzrasta , zanimanja i odnosa sa prirodom u Srbiji. Cilj istraživanja je da se identifikuje i reši problem zajedničkog preživljavanja ljudi i velikih mesoždera u delovima Srbije u kojima su prisutne populacije vukova, medveda i risa. Prvo predavanje i anketa o velikim zverima održane su 11. septembra u Žagubici.
Priču o detinjstvu i dečjim igračkama realizovali su, prema konceptu etnologa Narodnog muzeja u Zaječaru Suzane Antić, muzejski stručnjaci različitih profila (arheolozi, istoričari umetnosti i etnolozi), polazeći, pritom, od svog ugla posmatranja, a stigavši na kraju do zajedničke izložbe „Mila moja - dečje igračke od praistorije do danas”.