Vrelo Komnenske reke spada u grupu pećinskih vrela. Nalazi se podno južnih obronaka Homoljskih planina, u blizini naselja Krepoljin. Ovo vrelo predstavlja završetak podzemnog toka reke koja ponire u obližnjoj pećini (Pogana peć). Ima dva pećinska otvora iz kojih izbija voda. Donji je na visini od 440 m nadmorske visine i iz njega voda izbija tokom cele godine. Gornji otvor je za desetak metara viši i ogromnih je dimenzija, a aktivan je pri izuzetno visokim vodama. Vodostaj vrela varira i u zavisnosti je od količine padavina i otapanja snega u prolećnom periodu. Prilikom visokog vodostaja formira se vodopad u narodu poznatiji kao „Mijucića vodopad”. Voda ovog vrela formira otoku Komnenske reke koja se uliva u Krepoljinsku reku. Ima izuzetno bistru i čistu vodu koja se može koristiti za piće. Prirodno okruženje vrela je izuzetno lepo i očarava svakog ko ga poseti. Saobraćajno je dobro povezano sa Krepoljinom jer do njega vodi makadamski put. Zbog svoje lepote, blizine pećine i prelepog prirodnog okruženja, ovde je moguće razvijati izletnički turizam.

Vrelo Lopušnja se nalazi u Ribarskoj klisuri, na desnoj strani doline Mlave. Izbija iz istoimene pećine na nadmorskoj visini od 220 m. Voda prema Mlavi pada preko debelih naslaga bigra. Izdašnost vrela je promenljiva, ali do sada nikad nije presušilo. Lokacija na kojoj se nalazi vrelo i prelepa priroda koja ga okružuje mogu se iskoristiti za razvoj izletničkog turizma. Međutim, zbog izgradnje mini hidroelektrana na Mlavi, nizvodnije od vrela, izgrađen je makadamski put koji je skoro zatrpao samo vrelo i uništio prirodnu lepotu istog. Ovo je nedopustivo jer je sigurno postojalo i drugačije rešenje za izgradnju puta kojim se doprema materijal za izgradnju brane. Tako je vrelo izgubilo smisao i svrhu postojanja. Ali da se protiv prirode ne može, govori činjenica da je posle majskih poplava prošle godine (2014.) velika količina vode pokuljala iz vrela i uništila put.

 

Izvaričko vrelo izvire iz jedne manje vrtače na nadmorskoj visini od 275 m. Ima oblik manjeg jezera, prečnika 10 m. Nalazi se nekih 500 m od naselja Izvarica, u njegovom jugoistočnom delu. Vrelo je veoma postojano i nikad nije presušilo. Voda ovog vrela je bistra, a muti se jedino posle velikih kiša ili posle naglog otapanja snega. Stručnjaci iz biologije tvrde da je flora u Izvaričkom vrelu jedinstvena i retka.

 

Suvodolsko vrelo, ili Suvodolica, nalazi se u samom naselju Suvi Do, na njegovoj zapadnoj periferiji. Vrelo izvire na nadmorskoj visini od 295 m. Kompletno vrelo je kaptirano i sada na mestu izvora se nalaze četiri česme. Izdašnost je kolebljiva i zavisi od atmosferskih padavina. Okružuju ga zeleni četinari koji ovom mestu daju posebnu draž i lepotu. Lokalno stanovništvo ga dosta posećuje. Ove godine je, po prvi put, pored ovog vrela organizovana manifestacija „Homoljska saksofonijada”, u znak sećanja na nekadašnjeg stanovnika ovog naselja, naime Jovana Stanojevića, začetnika sviranja na saksofonu u Homolju. Zbog svega navedenog, lokacija ovog vrela je pogodna za razvoj izletničkog i manifestacionog turizma.

Vrelo Belosavac izbija ispod krečnjačkih odseka Tugave (449 m). Nadmorska visina na kojoj vrelo izvire je 290 m i ima izgled manjeg jezera nepravilnog oblika. Nalazi se oko 2.5 km zapadno od Žagubice. Voda ovog vrela je bistra i kristalno čista, a muti se veoma retko. Dosta je postojano. Zbog toga je vrelo kaptirano i voda se koristi za vodosnabdevanje dva naselja, Žagubice i Suvog Dola. Takođe se vode Vrela Belosavac koriste i za ribnjak pastrmke koji se nalazi u neposrednoj blizini. Zbog svoje blizine Žagubici i prelepe prirode koja ga okružuje, predstavlja potencijalnu turističku atrakciju, samo se treba mnogo više ulagati u njegovo sređivanje i održavanje.

© 2017-2024 Завичајни музеј Хомоља у Жагубици
Трг Јована Шербановића 5 12320 Жагубица

Free Joomla templates by L.THEME