REKA MLAVA

Reka Mlava dugačka je 158 km, predstavlja desnu pritoku reke Dunav i predstavlja glavni rečni tok, hidrografsku arteriju Homolja. Nastaje od snažnog Žagubičkog vrela, a nekih 150 m nizvodnije u nju se uliva reka Tisnica koja u letnjim mesecima presušuje.

Mlava najpre teče kroz Žagubičku kotlinu u dužini od 11.5 km, do kod naselja Izvarica napušta ravnu kotlinu i ulazi u epigenetsku Ribarsku klisuru kroz koju teče u dužini od 9.5 km. Nakon Ribarske klisure, reka Mlava teče dužinom od oko 7 km kroz Krepoljinsko – krupajsku kotlinu, a potom kroz Gornjačku klisuru dužinom od 16 km gde i napušta područje Homolja. Ukupna dužina toka reke Mlave kroz Homolje iznosi 44 km.

Kada govorimo o vrednosti proticaja na Mlavi su različiti i na njih utiču atmosferske padavine, kao i otapanje snega na obližnjim planinama. Najveći proticaj Mlava ima u aprilu, a najmanji u septembru. Mlava ima zelenkastu boju na koju najviše utiče zelenilo koje se nalazi uz samu reku i flora koja se u njoj nalazi. U reci se mogu naći različite vrste ribe od kojih je najpoznatija “Mlavska” pastrmka, dok su takođe dosta zastupljeni i skobalj, klen i krkuša. U svom toku kroz Homolje reka Mlava je donekle zadržala karakteristike čiste planinske reke. Privredne funkcije su vodoprivreda i hidroenergija, a atraktivne i rekreativne vrednosti i funkcije su vrela, klisure, ribnjaci, rekreativni ambijenti i sportski ribolov. Kao turistički objekat Mlava se odlikuje nizom atraktivnih lokaliteta, vrela, brojnih meandra, čestih brzih pritoka i izvora, a pre svega čistim vodama sa odličnim uslovima za izgradnju ribnjaka i za sportski ribolov.