RIBARSKA KLISURA

Ribarska klisura je klisura reke Mlave koja u jugozapadnom delu Žagubičke kotline započinje, a završava se na obodu Krepoljinskog polja i nalazi se uzvodno od Gornjačke klisure. Ovde, na dužini od 9,5 km reka Mlava je formirala tri velika uklještena meandra, gde je u erozivnom proširenju prvog od tri meandra smešten jedan deo sela Ribare.

Karakteristično za ovu klisuru jeste da se u njenim krečnjačkim liticama nalaze ostaci stražarskih kula koje datiraju još iz rimskog perioda, dok je na jednoj od najistaknutijih litica smešteno i utvrđenje Gradac sa crkvom.

Reka Mlava je klisuru usekla u jurskim krečnjacima. Kod Izvarice, na početku klisure, Mlava je izgradila ivičnu epigeniju, dok se kod ribarske crkve Šupljaje sa ovom klisurom spaja epigenetska klisura Osaničke reke. Ribarska klisura je kompozitnog karaktera, sastoji se od niza manjih proširenja između kojih su kanjonska suženja. Na jednom odseku u Ribarskoj klisuri nalazi se kraško vrelo Lopušnja, čije vode izbijaju iz istoimene pećine, dok se nizvodno nalazi još nekoliko manjih i neistraženih pećina.

Za vreme rimskog doba, kroz klisuru je prolazio put “Via Militaris”. Na jednom vertikalnom odseku zvanom Grac na nadmorskoj visi od 250 m nalaze se očuvani i već pomenuti ostaci kula stražara i temelji crkvice. Na ovom lokalitetu pronađeni su arheološki ostaci iz rimskog perioda. Ribarska klisura je poznata po živopisnoj i netaknutoj prirodi. Leti je uglavnom najviše posećuju mnogobrojni sportski ribolovci. Sa takvim prirodnim lepotama, lepo uređenom ribarskom crkvom i arheološkim ostacima, ova klisura ima veliki turistički potencijal koji treba da privuče mnogobrojne posetioce koji će uživati u prirodnim lepotama kako samo klisure, tako i celog Homolja.

GORNJAČKA KLISURA

Gornjačka klisura je jedna od mnogobrojnih klisura Homoljskog kraja koja svojom atraktivnošću i privlačnošću ima mogućnost za razvoj više različitih vidova turizma. Ova klisura ima pravac pružanja od Krepoljinsko – Krupajske kotline do Ladnih voda kod lokaliteta “Ždrelo”. U neposrednoj blizini Ladnih voda nalaze se takođe i dobro očuvani ostaci manastira Blagoveštenje.

Reka Mlava je u masivnim krečnjacima usekla 4 velika i uklještena meandra u dužini od 16 km. Ova klisura je veoma bogata ostacima starih rimskih utvrđenja, neistraženih pećina, isposnica, a takođe postoji i veliki broj izvora, kao i veoma specifičnih florističkih formacija.

Bitno je reći da se na samom ulazu u klisuru nalaze uzvišenja Ježevica i Mali Vukan, između kojih je u rimskom periodu prolazio poznati put “Via militaris”. Sama reka Mlava u ovom delu svog toka je tipična planinska reka, veoma brza, hladna i čiste vode koja je bogata ribom što predstavlja veoma privlačnu lokaciju za ribolovce, dok okolinu iste čine bujne bukove šume bogate sitnom divljači. Takođe možemo reći da su još uvek neistražene pećine na strmim dolinskim stranama klisure pravi izazov za speleologe što daje mogućnost i za razvoj ove vrste turizma. Takođe tu se nalaze i pogodne staze za alpinističko penjanje što privlači brojne ljubitelje alpinizma. Na samom izlazu iz Gornjačke klisure na levoj strani reke Mlave nalazi se i manastir Gornjak, dok je na desnoj strani smešten renovirani istoimeni motel. Nedaleko od motela nalazi se i vidikovac sa kog se pruža neverovatan pogled na okolinu. Bitno je pomenuti da je sve dostupno obzirom da kroz samu klisuru prolazi regionalni put Petrovac na Mlavi – Žagubica – Bor.

OSANIČKA KLISURA

Osanička klisura predstavlja jednu epigenetsku klisuru sa izraženom kompozitnošću. Njena karakteristika je ta što je između dve epigenije (domne i rtaste) smešteno manje proširenje u čijem se severnom delu nalazi možemo slobodno reći tipično vlaško selo sa svojom očuvanom tradicijom i folklorom.

Osanička klisura ili klisura Osaničke reke je takođe još jedan od spomenika prirode koji se nalazi u naselju Osanica koje pripada opštini Žagubica. Osanička reka prestavlja desnu pritoku reke Mlave, dok njeno izvorište čine više potočića koji izviru ispod Homoljskih planina. Ova klisura je veoma bogata različitim oblicima geomorfološke građe, sa kraškim i hidrološkim pojavama iz perioda paleozoika, mezozoika i kenozoika koji je čine jedinstvenom na ovim prostorima. Samu Osaničku klisuru krasi i Osanička prerast (kameni most), tunelskog tipa koji je dužine oko 15 m i visine oko 1 m. Veoma karakterističan takođe jeste i vodopad koji se nalazi u samoj klisuri.

KLISURA REKE TISNICE

Klisura reke Tisnice predstavlja klisurasto – kanjonsku dolinu koja se nalazi u krečnjacima istočnog dela planine Beljanice. Ova klisura je veoma atraktivna po velikom broju pećina koje se nalaze na njenim strmim stranama, od kojih je registrovano i delimično obrađeno preko 20 pećina. Pored pećina možemo slobodno reći najveća atrakcija ovog dela Homolja jeste sigurno i kameni most, odnosno prerast Samar koji se nalazi u izvorišnom kraku Male Tisnice, odnosno u samoj dolini njenog izvorišnog kraka rečice Prerast.

KLISURA SKRAŠĆENE REKE DO

Klisura reke Do započinje na južnoj ivici sela Suvi Do, nešto uzvodnije od vodopada Buk i prostire se u dužini od 12 km. Sama klisura mestimično poprima odlike kanjonske doline i nastala je erozijom nekadašnjeg stalnog toka reke Do a čije je izvorište u predelu uvale Busovata. U samoj klisuri najatraktivniji deo jeste vodopad Buk, čije se vode stropoštavaju niz moćne bigrene naslage visine oko 70 m. Tokom sušnih dana vodopad gotovo i da nije aktivan, dok u prolećnom periodu raspolaže najvećom količinom vode i prava je reka. Na mestu erozivnog proširenja reke Do podignuta je brana i stvoreno je malo akumulaciono jezero koje je već zasuto. Nizvodno od same reke Do dolazi se u pitomije predele pašnjačkih prostranstava sa katunima na kojima obitava manji broj stada i stočara u letnjem periodu godine.