Mlava predstavlja glavni rečni tok, hidrografsku arteriju Homolja. Nastaje od snažnog Žagubičkog vrela, a nekih 150 m nizvodnije prima reku Tisnicu koja u letnjim mesecima presušuje. Tok Mlave se može podeliti u tri slivna područja: gornji - Homolje, srednji - Mlava i donji - Stig.
Mlava, najpre, teče kroz Žagubičku kotlinu u dužini od 11.5 km. Kod naselja Izvarica napušta ravnu kotlinu i ulazi i epigenetsku Ribarsku klisuru. Kroz Ribarsku klisuru teče u dužini od 9.5 km. Zatim, kada izađe iz Ribarske klisure, teče nekih 7 km kroz Krepoljinsko-krupajsku kotlinu, da bi potom ušla u Gornjačku klisuru i kroz nju tekla nekih 16 km. Izlaskom iz nje napušta područje Homolja. U Ribarskoj klisuru Mlava je usekla tri meandra, a u Gornjačkoj četiri. Ukupna dužina Mlave kroz Homolje iznosi 44 km, a do ušća u Dunav dužina reke je 158 km. Vrednosti proticaja na Mlavi su različiti i na njih utiču atmosferske padavine i otapanje snega na obližnjim planinama. Najveći proticaj Mlava ima u aprilu, a najmanji u septembru. Mlava ima zelenkastu boju na koju najviše utiče zelenilo koje se nalazi uz samu reku i flora koja se u njoj nalazi. U reci se mogu naći različite vrste ribe od kojih je najpoznatija „Mlavska” pastrmka. Pored pastrmke, dosta su zastupljeni i skobalj, klen i krkuša. Reka Mlava je u svom toku kroz Homolje donekle zadržala karakteristike čiste planinske reke. Ipak, voda nije za piće jer je sve više otpada koje stanovništvo nekontrolisano baca u reku, što je za svaku osudu i čemu se što pre mora stati na kraj. Nadležne institucije se ovim problemom moraju više pozabaviti, jer ne smemo dozvoliti uništavanje i zagađivanje najvećeg blaga koje u Homolju imamo. Mlava kao turistički motiv i objekat ima velike vrednosti i funkcije. Privredne funkcije su vodoprivreda i hidroenergija. Što se tiče atrakcije i rekreacije, možemo nabrojati: vrela, klisure, ribnjake, sportski ribolov i rekreativni ambijent. U pojedinim sektorima doline, rekreativne vrednosti reke pojačane su pitomim pejzažima priobalja koja su pogodna za izlete (piknike) i sportske aktivnosti. Najlepši delovi toka Mlave kroz Homolje predstavljaju klisure i meandri koje je u njima usekla. Pravi kuriozitet predstavlja deo Ribarske klisure, gde je brza i hučna Mlava napravila meandar skoro kružnog oblika. U tom meandru među liticama, smeštemo je idilično selo Ribare, najlepši kutak za seoski turizam.